"Ravna Vala“ – Sarajevska prašuma
Bez ikakve greške, sa obzirom na
preovlađavajuću pokrovnost tala šumama, možemo zaključiti da Bosna i Hercegovina predstavlja zemlju šuma.
Šume u BIH zauzimaju površinu od 2.843.778 ha (izvor: CLC BA 2012) ili oko 55% površine naše države.
Ukoliko se u navedenu površinu uključe i šumska zemljišta ovaj procenat iznosi
oko 62%. Čak i u lingvističkom smislu (iako postoje druge važne teorije naziva
Bosna) može se povezati ime države sa šumom. Ako se usporedi latinski naziv
šuma: BOSCUS m (genitive boscī); druga
deklinacija, može se vidjeti sličnost sa nazivom naše države. Također i na
drugim jezicima u riječi šuma može naći kontakt sa nazivom Bosna npr.: španski –
Bosuque; francuski - Busc (Usporediti
sa srednje njemačkim - Busch, što potiče od proto-njemačkog - Buskaz) ili engleski - Busch (Grmlje)...
S obzirom na
društveno-historijski aspekt, humano-populacijski aspekt, orografske
karakteristike države, klimu i industrijsku nerazvijenost, u Bosni i
Hercegovini se do dolaska Austro-Ugarske
očuvao veliki broj prašumskih područja.
Vrsni šumarski stručnjak Ludwig Dimitz pokreće ideju za izdvajanje
pojedinih šumskih kompleksa kao prirodnih rezervata na području BiH. On je
predložio Zemaljskoj vladi u Sarajevu da izdvoji izvjesne dijelove prašumskog
karaktera, da im se ograniči pristup i sa njima posebno postupa. Iako je
smatrao da prašumske sastojine u BiH neće brzo isčeznuti, bio je mišljenja da
ipak treba izdvojiti i zaštiti pojedine
komplekse prašumskog karaktera (Begović, 1971)
Velika količina mrtve
drvne masa predstavlja jednu od karakteristika prašuma. (foto: S. Vojniković)
Najčešće se podrazumjeva da znamo
šta je to prašuma. Međutim da li je to tako? Šumarski laici vrlo često
poistovjećju tropsku kišnu šumu (džunglu) sa prašumom. Prašuma ima i u
umjerenim klimatskim područjima i „vrlo malo“ se razlikuju od „uobičajenih“
šuma koje viđamo dok se vozimo autom ili šetamo kroz prirodu. Postoji veliki
broj definicaija prašume, ali u svim definicijama je sadržano da se životni
procesi (kruženje materije i energije) u prašumi odvijaju pod utjecajem
ekoloških faktora dok je antropogeni utjecaj zanemariv, te da je sačuvana
velika drvna masa (što uključuje i mrtvu drvnu masu). Znači sastav (vrste
drveća, grmlja, prizemne flore i i fauna) u običnoj „evropskoj“ prirodnoj šumi
i prašumi je sličan, ali se najviše razlikuju u strukturi, (npr. visini i
prsnom prečniku, podmlatku...) i velikoj količini mrtve drvne mase, a procesi
raspadanja drveća, formiranja humusa i sl. se odvijaju bez utjecaja čovjeka.
Zašto su nam prašume važne,
odnosno, zašto ih trebamo čuvati? Prašume predstavljaju pribježište za
osjetljive: vrste biljaka, životinja, i gljiva, te su mjesto očuvanja
šumskih biljnih zajedinca. Također, one nam daju model za razumijevanje prirodnih
procesa: sukcesija (procesi prirodne izmjene vegetacije kroz vrijeme na jednom
području), narušavanja prirode, prometa
materije i energije i sl. U sadašnjem trenutku izuzetno su važne radi praćenja
procesa klimatskih promjena u netaknutom okolišu. Pomažu da procijenimo
vrednovanje utjecaja čovjeka na šumske ekosisteme i razumijevanja potencijala i
ograničenja gospodarenja šumama modelom „close to nature“.
Na našu sreću u BiH ima sačuvan
veliki broj prašuma od kojih su najpoznatije i prve istražene: Perućica, Lom,
Janj, Trstionica, i Plješevica. Međutim osim njih postoji i veći broj prašuma
koje su opisane relativno skoro u zadnjih dvadesetak godina: Bobija, Mačen do,
Malovčića dolina, Crni vrh, Golija. Međutim, nekako se „ispod radara“ podvukla
činjenica i saznanje da u okolini Sarajeva postoji prašuma pod nazivom Ravna
Vala. Iako je istraživana od 50-tih godina prošlog stoljeća i opisivana
(istraživali su je i analizirali šumarski stručnjaci i botaničari) istoj nije
poklanjana pažnja od medija, građanstva ili nevladinih organizacija. Možda je
to do naše struke i promocije istraživanja i rezultata rada ili do nečeg drugog
ali sada je trenutak da se napiše nešto
kratko o njoj.
Prašuma Ravna Vala se nalazi
dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, na sjeveroistočnim padinama
Bjelašnice (2-3 km zračne linije od poznatog olimpijskog skijališta Babin do).
Rasprostire se na površini od 45,05 ha i čini je neutrofilna ilirska šuma bukve
i jele (Abieti-Fagetum illyricum). Nalazi se u visnskom rasponu 1280-1440 m
n.m. sa dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. Nagibi u prašumi su
blaži i kreću se od 20° do zaravnjenih položaja. Nalazi se na seriji zemljišta
razvijenih na krečnjacima. Klima je hladna (planinski tip) sa srednjom gošnjom temperaturom
oko 6° C i količnom oborina oko 1600 mm.
Ovu prašumu odlikuje velika
brojnost viših biljaka (95 vrsta svrstanih u 76 rodova i 37 familija).
Komparativna analiza florističkog sastava ove prašume i susjedog gospodarskog
odjela je pokazala da se ove sastojine praktično ne razlikuju. Kao rijetke i
ugrožene biljne vrste koje rastu u blizini prašume možemo izdvojiti: Žućkasta
grahorica (Vicia oroboides) i Žuti kolotoč ili Veliki volujak (Telekia
speciosa). Što se tiče nižih biljaka u ovoj prašumi je regsitrirano 35 vrsta
lišajeva i 29 vrsta mahovina. U ovoj prašumi je determinirana 81 vrsta gljiva.
Radi upotpunjenja informacija i
boljeg vašeg ugođaja vizualizacijom u prilogu ćete moći vidjeti određeni broj
fotografija i video klipova vezanih za ovu prašumu. Nadam se da će te uživati u
fotografijama i video klipu. Još bolje je ako možete naći vremena da je lično
posjetite i osjetite njenu ljepotu.
Ukoliko je posjetite, molim Vas ne dirajte, ne čupajte i ne berite
ništa, čak ni ne pomjerajte mrtvu drvnu masu, uživajte u ovoj prašumi, okom,
sluhom i svakim uzdahom. Samo tako ćemo očuvati njenu ososbenost i prirodnost
za buduća pokoljenja.
Proljetna kukavičica (Lathyrus vernus) jedna od
karakterističnih proljetnih vrsta prašume Ravna Vala (foto: S.Vojniković)
Žućkasta grahorica (Vicia oroboides) i Žuti kolotoč ili Veliki volujak (Telekia
speciosa) vrste koje se lalaze na listi
rijetkih i ugrožanih biljaka (foto: S. Vojniković).
Video o prašumi Ravna vala možete pogledati na linku: https://myforestsba.blogspot.com/2020/05/ravna-vala-sarajevska-prasuma.html
