Plant Earth day - Dan planete Zemlje

U povodu dana planete Zemlje 22.04.2021. -  On the occasion of the day of the planet Earth 22.04.2021. 

„Neka budu samo mirni i veseli Dani Zemlje u budućnosti za naš lijepi svemirski brod Zemlja koji nastavlja da se okreće i kruži u hladnom svemiru sa njegovim toplim i lomljivim tovarom vedrog života.“ 

"May there be only peaceful and joyful Earth Days in the future for our beautiful spaceship Earth that continues to spin and orbit in cold space with its warm and fragile cargo of bright life."

Sekretar UN-a U.Thanth, 21.03.1971. - UN Secretary-General U. Thanth, March 21, 1971

Na ručku kod bjeloglavog supa (Gyps fulvus) - On lunch with a griffon vulture (Gyps fulvus)

 

Na ručku  kod bjeloglavog supa (Gyps fulvus)

Prilikom vožnje magistralnom cestom Sjenica – Nova Varoš u široj okolini Donjih Goračića uočio sam neobičnu skupinu velikih ptica na cesti. Bila je to skupina bjeloglavih supova nastanjenih u rezervatu Uvac koji su jeli nastradalu životinju od udara auta na samoj cesti. Nisam mogao da ne stanem i ne snimim ovaj neobičan prizor prehrane ovih prelijepih ptica.

Iako snimak ne može u potpunosti dočarati stvaran prizor iz prirode, nadam se da će makar malo potaći uzbuđenja i užvanja kod gledanja ovih ptica.  Nadam se da će kvalitet snimka biti zadovoljavajući jer je načinjen mobilnim telefonom u pokretu.

U nastavku je dat drugi dio video uratka o bjeloglavom supu snimljen 2005. godine. 

S poštovanjem.

On lunch with a griffon vulture (Gyps fulvus)

While driving on the main road Sjenica - Nova Varoš in the wider vicinity of Donji Goračići, I noticed an unusual group of large birds on the road. It was a group of griffon vultures living in the Uvac reserve who ate an animal that had been killed by a car on the road. I couldn’t help but stop and film this unusual feeding scene of these beautiful birds.

While the footage may not fully capture a real scene from nature, I hope it will at least give some excitement and enjoyment to watching these birds. I hope the quality of the recording will be satisfactory because it was made with a mobile phone in the movement.

Below is the second part of the video on the griffon vulture made in 2005.

With respect.

TIHI VELIKAN - 70. GODINA OD KAKO NAS JE NAPUSTIO KARLO MALY

 

TIHI VELIKAN  - 70. GODINA OD KAKO NAS JE NAPUSTIO KARLO MALY

(https://www.sumari.hr/sumlist/202109.pdf#page=94)

Ove godine se navršava 70. godina kako nas je napustio velikan prirodoslovnih, posebno florističkih istraživanja u Bosni i Hercegovini (BiH)  Karlo Maly. Iako po prezimenu Maly (Mali) njegov životni i radni opus pokazuje da je uz Beck von Mannagetta-u bio jedan on najvećih i najznačajnijih istraživača flore BiH.

Karlo (njem. Carl) Maly rođen je u Beču 24. 10. 1874. godine. Bio je sin botaničara i nadglednika dvorskih vrtova Franje Malya. Njegova majka bila je kći poznatog botaničara Hillebrandt-a. Rana mladost i okruženje prirodom i istraživačima u prirodnim znanostima uticali su zasigurno na njega da zavoli oba ova svijeta prirodni i naučni.

Iako mu je školovanje bilo općeg karaktera i veoma kratko (bez formalnog prirodoslovnog ili botaničkog obrazovanja) uspio je napraviti uspjeh svjetskih razmjera u botanici i floristici. Nakon šestoga razreda realne gimnazije u Beču napušta školovanje, te polazi u službu za činovnika bivše Južne željeznice u Bolcanu (Italija), gdje je službovao od 1895 do 1897. Te godine prelazi u Bosnu u kojoj ostaje do smrti 1951. godine. U Bosni i Hercegovini je od 1897. sve do 1913. godine službovao kao željeznički komesar i šef skladišta materijala.

Naslijedivši od svojih roditelja naklonost za botanička istraživanja već još dosta mlad počinje da istražuje floru i botanizira. Oko 1892. godine on istražuje floru okoline Tuzle (u koju dolazi u posjet svojoj sestri), a godine 1893. godine (sa 19. godina) objavljuje svoj prvi botanički rad u Raspravama Zoološko – botanićkog društva u Beču. Od toga vremena sve svoje slobodno posvećuje Maly florsitičkim istraživanjima. Za nekoliko godina rada i istraživanja postaje poznat i priznat botaničar i florističar, čije je znanje biljnog svijeta bilo na zavidnoj visini. Nije nikakvo čudo, da su njegove brojne publikacije toga vremena pobudile interes ostalih austrijskih botaničara. Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu 1897. godine bavi se herbariziranjem i proučavanjem flore okoline Sarajeva. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu (koji predstavlja jedinu naučnu ustanovu u BiH u to vrijeme) postoji botanički odjel kojim je rukovodio također poznati botaničar Franjo Fiala, koji umire 1898. godine.  Tada se kao volonter saradnik u tom odjelu pojavljuje K. Maly, a već naredne godine štampa u Glasniku Zemaljskog muzeja opsežan rad o flori okolice Sarajeva. 

II internacionalni kongres botaničara se održavao u Beču 1905. godine, a ekskurzija učesnika se odvijala kroz Bosnu i Hercegovinu (Dubrovnik – Sarajevo – Banja Luka) . Ekskurziju je uz Dr. A. Ginzbeger-a organizirao K. Maly koji tada piše stručni vodič u kojem obrađuje floru i vegetaciju „ilirskih zemalja“.

Godine 1913. postaje kustosom botaničkog odjela sarajevskog tek otvorenog Zemaljskog muzeja, u kojemu je svojstvu ostao sve do godine 1937., kada polazi u mirovinu. Za vrijeme svoga rada u Zemaljskom muzeju razvio je K. Maly svoju najveću aktivnost, posvjetivši sve svoje vrijeme. Interesantno je da je kako za konkurente kod izbora za rukovodioca botaničkog odjela imao vrhunske protukandidate poznate naučnike  Dr. A. Ginzbeger-a i Dr. L. Adamovića, a predsjednik Komisije za izbor Dr. Beck von Mannagetta je izabrao K. Malya. Nakon izbora svim srcem i dušom prionio je na posao i organizirao: botanički odjel muzeja uz stvaranje herbarskih zbirki, botaničke biblioteke i botaničkog vrta. Tada je botanički odjel iz skromne prerastao u prepoznatljivu naučnu ustanovu na regionalnom i evropskom nivou.

Osim biblioteke i botaničkog vrta (jedinog i sada u BiH) posebno se treba osvrnuti na rad na herbarskoj zbirci. Osim biljaka koje je on sakupljao na terenu u zbirku su uvršteni i mnogi herbari drugih botaničara koji su radili i sakupljali herbarski materijal po BiH npr.: najstarija i kompletna zbirka najstarijeg BiH herbara pruskog konzula O. Blau-a i botaničara Hillebrandt-a. Također je putem razmjene sa drugim evropskim institucijama stvorio solidan komparativni materijal. Posebnu vrijednost zbirke koju je Maly stvorio je ta jer je herbaski materijal slao specijalistima na reviziju te je ova zbirka postala jedna od najvrijednijih i najrespektabilnijih na Balkanu.

Crtež Karla Maly-a (Roman Petrović, 1944.)

Karlo Maly je može se reći obišao cijelu Bosnu i Hercegovinu (izuzev zapadnih i sjeverozapadnih dijelova). Osim okoline Sarajeva (posebno Trebevića) prepješačio je sljedeće planine: Bjelašnicu, Treskavicu, Jahorinu, Vranicu, Bukovik, Prenj, Čvrsnicu, Bitovnju, Preslicu, Zelengoru, Visočicu te prekrstario okoline sljedećih mjesta: Foče, Višegrada, Tuzle, Zavidovića, Konjica, Jablanice, Dobruna. 

Opisao je veliki broj novih vrsta nepoznatih za svijet i BiH npr.: Pedicularis Hoermanniana, Satureia (Calamitha) Bosniaca, Hieracium Trebevićeanium, Satureia (Calamitha) Varbossania, Edreianthus Hercegovinus, Leontodon illyricus, Hypochoeris illyrica, Silene Reiseri, Seseli bosnense (= Seseli elatum subsp. Gouanii), Euphorbia montenegrina, Centaurea dobrunae (= Centaurea derventana var. Dobrunae), Stachys serpentinus, Micromeria (Satureia) albanica, Satureia majoranifolia (=Clinopodium majoranifolium (Mill.) Iamonico et Bogdanović), Seseli hercegovinum, Iris varbosania (=Iris × germanica L.), Scrophularia tristis, Euphorbia Gregersenii, Satureia (Calamintha) oronthia (=Acinos orontius (K. Maly) Šilić), Campanula tarana (=Campanula hercegovina Degen et Fiala), Thymus jugoslavicus (= Thymus jankae var. jugoslavicus (K.Malý) Ronniger), Carduus illyricus (=Carduus malyi Greuter), Salvia varbossania (=Salvia pratensis L. var. varbossania K. Maly.), Myosotis Ronnigeri.  Osim navedenih vrsta Maly opisuje preko stotinu novih vrsta, podvrsta i varijeteta npr.: Vicia oroboides var. Sarajvoensis, Euphorbia carniolica var. Varbossania, Euphrasia liburnica var. bosnensis, Crepis aurea var. bosniaca, Knautia Pančićii var. hercegovinica...

Njegov rad su prepoznali brojni svjetski poznati floristi svijeta tako da su po njegovom imenu davali imena biljnim vrstama npr.: Hieracium Maly Caroli G. Schneider, Thymus Malyi Ronniger, Moehringia Malyii Hayek, Alchemila Malyi Rothmaler, Potentilla Malyana Borbas (= Potentilla australis var. malyana (Borb s ex K.Malý)) Beck,  Knautia dinarica (Murb.) Borb. var. Malyana Szabo., Melampirum ambiguum Soo var. Malyi Ronniger, Phoma Maly Kirschstein, ...

U dendrološkom smislu posebno se ističe njegov rad o novom bosanskom varijetetu javora gluhača (Acer obtusatum var. bosniacum) kao i opsežna monografija Pančićevoj omorici. Bio je jedan od pionira zaštite prirode u BiH. Pomagao je akademiku Nedeljku Košaninu u pisanju trećeg dijela  Flore Bosne i Hercegovine. A nakon njegove smrti dobio je zadatak da napiše četvrti dio Flore BIH, ali je uspio da objavi samo prvu svesku četvrtog dijela Flore (sa četiri obrađena roda). Kod završavanja druge sveske zatekla ga je iznenadna smrt. Nekim slučajem posljednja stranica na kojoj je radio ostala je otvorena na rodu Stachys za koji je on bio zasigurno jedan od najboljih poznavalaca u ondašnjoj Evropi.

Kao čovjek Karlo Maly je bio povučen i veoma skroman. Za njega gotovo da nije postojao neki drugi svijet osim svijeta biljaka.

Sa preko 90 naučnih radova govori o velikoj produktivnosti botaničara Karla Maly-a, bez čijih se naučnih rezultata ne može danas zamisliti nikakav ozbiljniji botanički rad u Bosni i Hercegovini. Volio je Bosniu i Hercegovinu i grad Sarajevo, što se može vidjeti po brojnim nazivima vrsta, podvrsta ili varijeteta biljaka kojima je dao naziv po Bosni ili Hercegovini ili Sarajevu. Perd kraj II Svjetskog rata 1944. godine je napustio BiH i Sarajevo i otišao u Austriju. Tamo nije mogao izdržati bez Zemaljskog muzeja i svijeta biljaka BiH, te se na njegovu molbu vlastima FNRJ  vratio 1945. godine.

Među naučnicima ima nekoliko skupina, koje se međusobno razlikuju, ne samo po predmetu svoga istraživanja flore, načinu sakupljanja i sređivanja herbarskog materijala, načinu uređivanja muzejskog botaničkog rada nego i po načinu na koji rezultate rada iznose pred naučnu javnost. Dok jedni svaki svoj, pa i najmanji uspjeh, „udaraju na velika zvona“, dotle drugi u tišini i daleko od dnevnih reklama daju nauci značajne i važne priloge. Za njih šira javnost uglavnom i nezna. O njima se obično piše najčešće pošto su završili svoj tihi i povučeni život. U ovu drugu skupinu spada i naš BiH botaničar, nekadašnji kustos botaničkog odjela sarajevskog muzeja Karlo MaIy, čije ime zauzima vrlo važno mjesto u nizu istaknutih svjetskih florista.  Kada čovjek vidi sve ono, što je učinio ovaj marljivi i daroviti čovjek, onda se mora zapitati: „Da je li moguće, da je to sve učinio jedan čovjek, i to za nešto više od pet decenija svoga rada! Zar je moguće sve to savladati, sav sabrani materijal opredijeliti, obraditi mnoge kritične biljne skupine, obići tolike bosansko i hercegovačke planine, formirati botanički vrt, uspostaviti herbarsku zbirku, formirati botaničku biblioteku?!“

Ponekad  se stiče utisak da zaboravljamo ovakve velikane koji su postavili naučne temelje za nauku u BiH. Mora se napomenuti da na dva mjesta postoje obilježja o ovom naučniku, jedna je spomen ploča na Ravnoj planini kod Pala (postavljena od strane jugoslovenskih biologa u povodu 100. godina od njegovog rođenja) a drugo mjesto je ulica na Ilidži koja od 2014. godine nosi njegovo ime. Sada i na ovom mjestu želimo da ga se sjetimo u povodu 70. godina od kako nas je napustio, i želimo da se zahvalimo za njegov cjelokupni radni i naučni opus.