ŠUMA I VIOLINA

 

ŠUMA I VIOLINA

27.05.2023. u Skenedriji svira Zlaja (sarajevski nadimak za Zlatana Stipicica Gibbonija) osim njega tu su i Damir Urban, Dino Šaran i Amira Medunjanin. Štimung dobar - svirka odlicna. U uvodu koncerta Zlaja se zahvaljuje sto nema previse ukljucenih mobitela jer kako on kaze muzika se pamiti srcem.

Pitam se odkle dolazi muzika iz: srca, glave, instrumenta???? Muzika dolazi od covjeka iz njegove glave i srca, osjecaja i putuje prema drugom covjeku. Da li bi bilo muzike da nema prirode, sirovog drveta, planina obraslih sumom. Bi li bilo fenomenalnih muzickih dijela: Mocart-a, Bach-a, Chopin-a… ili nevjerovatnih muzickih izvedbi umjetnika: Paco de Lucia, Stjepana Hausera, Erica Cleptona, Stefana Milenkovica, Djordja Balasevica … da nema sume??? Pa ne bi bas bilo muzike ili njenog izvodjenja u ovom obliku koju poznajemo kao sada, da nema prirode, sume - drveta. Veliki boroj instrumenata se pravi od drveta. Trebamo li nabarjati: zicane isntrumente, gudacke instrumente, pojedine puhacke isntrumente, pojedine udaraljke???

Cak su pojedini instrumenti davali imena vrstama drveca. Tako npr. latinsko ime roda Sambucus – Zohva/Zova/Bazga potiče od grčke riječi sambuke, odnosno naziva za muzicki instrument koje je bii pravljen od drveta zove. 

Jedna izreka kaze da mali otvori vode u velike odaje. Zamislim se i kazem da iz malih otvora muzickih instrumenata (od kojih je veliki broj instrumeneta su cijeli ili dijelomo nacinjeni od drveta) izlazi velika umjetnost koju slusamo. Tako npr. iz  f – otvora violine koje slusamo od XVI stoljeca izaze najfiniji zvuci. Sjetimo se starih poznatih graditelja violina npr. Amati-ja, Guarneri-ja ili Stradivari-ja. Cijena Guarneri violine je bila oko 14,5 miliona eura, a violine iz 18. veka dostižu cene i preko 18 miliona eura.

Zasto su te violine tako cijenjene? Smatra se da zvuk koji stvaraju ovi stari da ovaj instrumenti ima nevjerovatnu snagu, a osim glasnoće i kvaliteta zvuka, omogućava i izražavanje širokog spektra emocija.

OK ovoj vrijednosti  treba dodati i njihovu povijest, majstorski rucni rad a i njih su pravili stari mastori klasici. Od cega su ih pravili pa su stvarale tave zvuke??? Violina se pravi od raznih dijelova drveta: leđa, odnosno donja daska, okvir i vrat to se pravi od javorovog drveta – najcesce rebraša. Ova ploha treba da daje akustičan,  lijep, topao, mekan, melodičan zvuk. Od smrče se pravi gornja ploca violine.

Drvo pored svih ostalih osobina: higroskopne, elastomehanicke, toplotne, opticke, bioloske … ima i zvucnu osobinu. Kroz drvo se krece zvuk, na ciju brzinu utieču njegova: gustoća, elastičnost, dužina vlakana, ugao između vlakana, vlaga, kvrge i šupljine i slično. Zbog dobrih zvučnih osobina, drvo se često koristi za izradu raznih muzičkih instrumenata. 

Pojedini graditelji violina navode da jedan komplet za violinu - dvije male daske (za osnovu), jedna za vrat koštaju oko 2.000 eura. Prema ovoj pretpostavci bi jedno vrhunski kavlitetno stablo sa puno rezonanc drveta koje bi se kompletno korsitilo za pravljenje violina kostalo oko milion eura.  

Cesto se smatra da najkvalitetniji materijal za violine (ali i ostale gudacke instrumente)  u svijetu potice iz Bosne. Jedan od najvecih majstora graditelja violoina  svih vremena Stradivari iz Kremone u Italiji, je koristio drvo iz Bosne sa planine Dinare. 

Pa zasto baš iz Bosne dolazi tako kvalitetno drvo za violinu??? Gustoća drveta igra važnu ulogu u njegovim rezonantnim (akusticnim) svojstvima. Općenito, drva s višom gustoćom imaju više rezonantne frekvencije i mogu imati jasniji zvuk. Gusta drva poput hrasta ili javora obično imaju niže frekvencije rezonance od lakših drva poput bora ili jele. Izgleda da javor koji je rastao u tadasnjim prasumskim uvijetima u Bosni sa odgovarajucim karakteristikama stanista: klime i zemljista stvarao drvo optimalne gustoce  takodjer sirine godova koji su ujednacieni, sto je uticalo na osobine gustine a time i zvuka.

Ima jos nesto interesantno vezano za javor. Javor uz brijest, jasen i lipu spada u skupinu drveca koju nazivamo plementiti liscari. Zasto su oni nazivaju plementi liscari? Moguce je zbog upotrebne u plementim antropogenim djelatnostima npr. izrade muzickih instrumenata, posebnog estetskog namjestaja, skija i druge sportske opreme… ili su plemeniti jer traze posebno kvalitetne - izuzetne plemenite uvijete za njihov rast: duboka zemljista, dosta humusa, povoljnu vlagu u zemljistu i zraku, optimalnu svjetlost…

Priroda je sama po sebi umjetnost: u kompletu kao ekosistem ili njeni pojedi dijelovi koje prepoznajemo po boji, obliku, mirisu, zvuku – zamislite oceane, cijetove, kanjone, pcelinje sace,…. Priroda kako takva predstavlja izvor ideja, inspiracija i emocija za umjetnike (npr. poslusajte Smetaninu – skladbu Vltava, rijeka koja je posluzila kao emotivni izvor komponovanja - inspiraciju za istoimenu kompoziciju Bedziha Smetane (530) Smetana: Vltava (The Moldau) - Stunning Performance - YouTube). Nebrojeno je muzickih kompozicija, slikarskih dijela, knjiga - romana ili prica, filmova posveceno prirodi.

Medjutim priroda je i nesto drugo.  Tako ako npr. posmatramo drvo od kojih su nacinjeni muzicki instrumenti oni predstavljaju medij – vezu izmedju umjetnika i slusaoca, vezu izmedju covjeka i covjeka. Laneno platno je takodjer medij po kome slikari slikaju. Kamen iz koga se klesu kamene figure je takodjer medij. Razni metali, gline od kojih nastaju skulpture i druga umjetnicka dijela su takodjer dio prirode i medij. Papir po kome pisu pisci je takodjer medij nastao iz prirode. Medij je posredno sredstvo za prenos necega, u nasem slucaju ideja, misli, emocija od jednog covjeka ka drugom. Mozdemo zakljuciti da je priroda sve u umjetnosti, jer sama po sebi je umjetnost, takodjer je izvor ispiracije za razne umjetnike, ali i posrednik - medij koji nam pomaze da ta umjetnost dodje u nas, u nase duse u nasa scra.