SILVA FABULARUM ili TAJNI ŽIVOT DRVEĆA

 

SILVA FABULARUM ili TAJNI ŽIVOT DRVEĆA  - Šta drveće osjeća, kako komunicira /Peter Wohlleben/

Obliazak knjižare za mene je kao odlazak djetetu u slastičarnu sa radošću i znatiželjom i obavljam ga po određenom ritualu, prvo razgledam policu sa stručnom literaturom (gdje po običaju nema ili ima ali vrlo malo šumarske stručne literature, barem u BiH), a zatim odem do police sa beletristikom. Nedavno sam baš sa takvim zadovoljstvom i opisanim redom došao do police knjiga beletristike i zapazio nebičan naziv knjige „Tajni život drveća“ autora Peter-a Wohlleben-a. Pomislio sam: „Šta li je ovo, da li je neka greška u smještaju knjiga po policama ili neki „ludo -neobični“ naziv knjige?“ Nasumično sam otvorio nekoliko strana, pročitao nekoliko rečenica i odmah je kupio.

Kakva je zapravo knjiga „Tajni život drveća“??? Odgovor na ovo pitanje ćete najbolje otkriti sami ako je pročitate, a ja ću pokušati da vam je približim onako kako sam je ja vidio (odnosno čitao). Iako u naslovu piše da se priča odnosi na drveće, zapravo u cijeloj knjizi radnja je posvećena šumi i njenim sastavnim dijelovima.  U ovoj knjizi koja nema klasičnu strukturu romana, šuma je i objekt i subjekt radnje. Moram priznati da je autor genijalno ispričao priču o šumi na prilično, lak, interesantan, zanimljiv i konstruktivan način. Knjiga je pisana na takav način da je prijemčiva kako za šumarske stručnjake tako i za potpune laike koji o šumi znaju samo sa slika TV-a iz nakada serije Opstanak, a danas npr.: National Geographic ili Discovery kanala.

Kao što se može pretpostaviti iz naslova „Tajni život drveća“ ne predstavlja lirske opise ljepote šuma, što se često koristi u beletristici. Knjiga Peter-a Wohlleben-a koju preporučujem za čitanje, predstavlja prikaz mnogih prirodnih procesa – događaja i odnosa u šumi. Ona daje analizu rada šumskog ekosistema, odnosno daje opise složenih prirodnih procesa uz upotrebu vrlo jednostavnog riječnika prijemčivog za svakog iole zainteresiranog čitatelja. Zapravo skupina odvojenih priča (poglavlja) iz ove knjige daje sliku bezvremenog kibernetičkog samoorganizirajućeg „superorganizma“. Priče koje čine ovu knjigu mogu se odvojeno čitati, ali skupa čine jedinstvenu „fabulu“ – Priče o šumi (lat. Silva fabularum).  Kao čovjek koji se također bavi pisanjem moram istaći da je veoma teško pisati „običnim - narodnim“ jezikom o veoma stručnim stavrima. Wohllben je u potpunosti uspio napraviti jasan i jednostavan  lingvistički most između nauke, struke i „običnog“ čitatelja. S toga, nije ni čudo što je knjiga označena kao svjetski bestseler.

Nazivi priča poglavlja otkrivaju tematiku poglavlja npr. poglavlje „Ljubav“ opisuje proces razmnožavanja – reprodukcije sjemena: „Od vrste zavisi  da li svakog proljeća ima ljubavi među drvećem. Dok četinari po mogućnosti jednom godišnje šalju svoje sjeme na put, lišćari imaju potpuno drugačiju strategiju“.... ili poglavlje „Jezik drveća“ opisuje način komunikacije između drveća npr.: „Jedna jedina gljiva se tokom vijekova može raširiti na mnogo kvadratnih kilometara i na taj način premrežiti cijelu šumu. Ona prenosi kroz svoje vodove signale od jednog stabla do drugog i pomaže im da razmjene poruke o insektima, suši i drugim opasnostima. U posljednje vrijeme čak i nauka pominje Wood-Wide-Web u našim šumama“... ili npr. poglavlje : „Drvo kao klima uređaj“ gdje opisuje: „Što jedna šuma ima više živog i mrtvog drveća, to je moćniji humusni sloj tla i u ukupnoj masi se zadržava više vode. Isparavanje proizvodi hladnoću, a to opet sprečava isparavanje veće količine. Moglo bi se reći i da nedirnuta šuma može da se znoji ljeti i postiže isti efekat kao znoj kod ljudi.“ O drugim brojnim poglavljima (pričama) i njihovim sadržajima neću pisati, ostaviti ću ih na radost čitanja budućim čitateljima.

Može se reći da je Wohlleben dao šumama, stari - novi oblik promatranja, jer ih posmatra kao superorganizam. Slično je o organizmičkoj teoriji biljnih zajednica pisao Clements. Međutim, kritičari ove teorije govorili su da šumska biljna zajednica iako ima svoj razvoj (sindinamski put – ontogenetski razvoj ) ipak ne može da umre niti da se rodi, (može nestati ili obnoviti se neki njen dio, ali šuma u cijelosti ipak ne može). U odbranu Clementsa „uskočio“ je Tansly koji je organizmičku teoriju preimenovao u „superorganizmičku“. Iako u tekstu to nigdje ne navodi, vidi se da Wohlleben šumu posmatra na isti način kao Clements i Tansley, kao superorganizam (sastavljen od puno malih međusobno koordiniranih organizama: biljaka, životinja, gljiva, mikroorganizanma), koji ima svoje metabolitičke procese, fizionomiju (ali ne kao organizam), strukturu, razvojne procese, patogene... i sve to opisuje na lak i jednostavan način približujući je ljudskoj civilizaciji koja se odrodila od prirode i šume.

Peter Wohlleben (1964) je studirao šumarstvo i bio preko dvadeset godina službenik Pokrajinske uprave šuma u Njemačkoj. Dao je otkaz da bi ostvario svoje ekološke ideje i danas rukovodi ekološkim šumskim pogonom na planini Ajfelu, gdje se posvetio povratku prašuma. Knjiga TAJNI ŽIVOT DRVEĆA  - Šta drveće osjeća, kako komunicira je objavljena 2015. sa originalnim nazivom: „Das geheime Leben der Bäume: Was sie fühlen, wie sie kommunizieren - die Entdeckung einer verborgenen Welt“. Prijevod na engleski jezik objavljen je u septembru 2016. Ova knjiga je bila i inspiracija za dokumentarni film „Inteligentna stabla“ u kome se prikazuje nekoliko Wohllebenovih zapažanja. U filmu se Peter pojavljuje zajedno sa Suzanne Simard, profesoricom ekologije šuma na Univerzitetu Britanske Kolumbije, koja je od 1997. godine istraživala interakcije među drvećem putem mikoriznih mreža. Drugi dokumentarni film snimljen je 2020. i prikazan je u kinima u Sjedinjenim Državama pod naslovom Skriveni život drveća. Osim navedene knjige napisao je više publikacija o prirodi: Skriveni život životinja: ljubav, tuga i suosjećanje: iznenađujuća zapažanja skrivenog svijeta; Tajna mudrost prirode: drveće, životinje i izvanredna ravnoteža svih živih bića - priče iz nauke i posmatranja; Možete li čuti kako drveće priča?; Srčani otkucaji drveća: Prihvatanje naše drevne veze sa šumama i prirodom...

Trailer za film  "Tajni život drveća"

Knjiga „TAJNI ŽIVOT DRVEĆA  - Šta drveće osjeća, kako komunicira“ pomaže šumarskim stučnjacima, biolozima, ekolozima u vraćanju već zaboravljenih znanja - učenja iz studija i baca na njih neko novo svjetlo, arbitrirajući novim činjenicama, stvarajući novi pogled i prostor za razumijevanje. Wohlleben bez patetike, estetskog uljepšavanja i iskrivljavanja činjenica priča o odnosima i događanjima u šumi. Autor ljudima otvara pogled u dušu šume i omogućava da je zavole i razumiju na jedan nov način, te im pomaže da se odvoje iz svoje zone antropocentričnog komfora i animira ih da počnu živjeti blisko prirodi.